Tikiwiki

Analiza situacije u doma?oj automobilskoj industriji

10/06/2010 [00:25]
Od: stamencic.slobodan

U trenucima kada se ?irom sveta vode krvavi imperijalisti?ki ratovi pod izgovorom borbe protiv terorizma, kada u Gr?koj bukti narodni ustanak protiv rigoroznih mera ?tednje koje Vlada Gr?ke poku?ava da nametne celokupnom stanovni?tvu, pitanje je trenutka kada ?e se otpor nasilju dr?ave i kapitalizmu preliti sa ulica Atine i Soluna na ostale zemlje Evrope. U svim ve?im gradovima Srbije sve ?e??e se mogu videti grafiti "danas Gr?ka ? sutra ceo Balkan". U ovakvim dru?tvenim okolnostima, kragujeva?ka lokalna grupa Sindikalne konfederacije "Anarhosindikalisti?ka inicijativa" odlu?ila je da se aktivnije uklju?i u re?avanje egzistencijalnih problema kragujeva?kih radnika i time da svoj doprinos borbi protiv kapitalizma u Kragujevcu, ?umadiji, Srbiji, Balkanu, Evropi i ?itavom svetu. Po?injemo od kragujeva?ke fabrike automobila.

U trenucima kada se ?irom sveta vode krvavi imperijalisti?ki ratovi pod izgovorom borbe protiv terorizma, kada u Gr?koj bukti narodni ustanak protiv rigoroznih mera ?tednje koje Vlada Gr?ke poku?ava da nametne celokupnom stanovni?tvu, pitanje je trenutka kada ?e se otpor nasilju dr?ave i kapitalizmu preliti sa ulica Atine i Soluna na ostale zemlje Evrope. U svim ve?im gradovima Srbije sve ?e??e se mogu videti grafiti "danas Gr?ka ? sutra ceo Balkan". U ovakvim dru?tvenim okolnostima, kragujeva?ka lokalna grupa Sindikalne konfederacije "Anarhosindikalisti?ka inicijativa" odlu?ila je da se aktivnije uklju?i u re?avanje egzistencijalnih problema kragujeva?kih radnika i time da svoj doprinos borbi protiv kapitalizma u Kragujevcu, ?umadiji, Srbiji, Balkanu, Evropi i ?itavom svetu. Po?injemo od kragujeva?ke fabrike automobila.

Od svog osnivanja 1953. godine pa do danas, kragujeva?ka fabrika automobila "Zastava" pro?la je put od ponosa jugoslovenske automobilske industrije i po?eljnog proizvodja?a malih i jeftinih automobila zadovoljavaju?eg kvaliteta, do posrnulog giganta kojeg niko ne?e. Te 1953. godine u Kragujevcu je proizvedeno 162 vozila. Bili su to d?ipovi marke "Vilis". Dve godine kasnije ? 1955. u proizvodnju je u?ao popularni "Fi?a" iliti "Zastava 750". U narednih 30 godina proizvedeno je 923.487 "Fi?a" i time je tada atraktivni ?etvoroto?ka? odigrao presudnu ulogu u razvoju automobilske industrije u Jugoslaviji. Pored "Fi?e" "Zastava" je od 1961. godine po?ela da proizvodi i "Zastavu 1300" (takozvanog "Trista?a") razvijenog na bazi "FIAT-a 1300". Ukupno je do 20. decembra 1979. godine proizvedeno 201.160 "Trista?a". 1968. godine proizvodni kapaciteti fabrike pro?ireni su na 85.000 vozila godi?nje. Time je zavr?ena prva faza razvoja ove fabrike automobila. Tada je"Zastava" imala sedam fabrika, pet u Kragujevcu i po jednu u Makedoniji i na Kosovu. Proizvodnja prvog sopstvenog vozila srednje klase, "Zastave 101" po?ela je 15. oktobra 1971. godine. Milioniti "Kec" proizveden je 1991. godine, a rekordna godi?nja proizvodnja bila je 1979. godine kada je sa monta?nih traka si?lo 88.918 "Ke?eva". Serijska proizvodnja "Zastave 128" popularne "osmice" po?ela je 16. maja 1971. godine. Ukupno je proizvedeno oko 230.000 ovih vozila. Prvi automobil razvijen potpuno samostalno bio je "Jugo 45", izra?en je ru?no 2. oktobra 1980. godine. "Jugo" se u dosada?njem periodu proizvodnje proizvodio sa motorima snage od 45, 55, 60 i 65 konjskih snaga, zapremine od 1000 i 1100 kubika. "Jugo" je jedini Zastavin model koji ima i kabriolet verziju. Do 2000. godine proizvedeno je vi?e od 750.000 ovih vozila. Ovaj automobil se izme?u ostalog izvozio i u SAD. Prvi "Jugo 55 GB" za izvoz u SAD proizveden je 9. septembra 1985. godine a ukupno je u ovu zemlju izvezeno 141.511 "Juga". Model "Florida" javnosti je prvi put predstavljen 1987. godine a prvi ovakav automobil si?ao je sa monta?nih traka 2. oktobra 1988. godine. Kao rekordna, u istoriji "Zastave" upisana je "zlatnim slovima", 1989. godina kada je u sopstvenom proizvodnom programu i industriskoj korporaciji proizvedeno 220.000 vozila. "Zastava" je tada imala 53.337 zaposlenih radnika a u njenu proizvodnju bilo je uklju?eno 280 preduze?a iz 130 gradova tada?nje Jugoslavije.

Nakon pada berlinskog zida i sloma kako tzv. realnog socijalizma u Sovjetskom Savezu, tako i tzv. samoupravnog socijalizma u SFRJ, zatim niza nacionalisti?kih ratova na na?im prostorima, po?ev od Slovenije i Hrvatske, preko Bosne i Hercegovine i Kosova, zaklju?no sa NATO bombardovanjem i ekomonskom blokadom SRJ, sve zahvaljuju?i pogubnoj politici Slobodana Milo?evi?a i SPS-a do?lo je do potpunog sloma doma?e privrede, uklju?uju?i i automobilsku industruju sa sedi?tem u Kragujevcu.

Vredno je pomena i to da je "Zastava" bila meta tokom NATO bombardovanja. Fabrika automobila je te?ko o?te?ena, pri ?emu je ranjeno 160 radnika i uni?teno 160.000 kvadratnih metara radnog prostora.

Dokaz da nesre?a nikada ne dolazi sama, barem kada je re? o gore pomenutih 160 ranjenih radnika tokom vazdu?nih napada NATO-a na fabriku koju su branili svojim telima, su upravo petooktobarske promene kada je vlast u Srbiji preuzela tzv. demokratska opcija, nakon ?ega je do?lo je do intenziviranja privatizacije. Dakle posao koji je devedesetih godina zapo?eo Slobodan Milo?evi? nastavio je Zoran ?in?i? ? "prvi demokratski premijer Republike Srbije" doveden na vlast narand?astom revolucijom, koji je ujedno bio i glavni organizator plja?ka?ke privatizacije.

Slike gladnih, obespravljenih i od strane birokratskih sindikata izdanih radnika, zasenila je spektakularna privatizacija "Zastave". U toj predizbornoj kampanji 2008. godine radnike "Zastava - automobila" i gra?ane cele Srbije gospoda Veroljub Stevanovi? i Mla?an Dinki? prevarili su pri?om o "dobroj privatizaciji", "ekonomskom prosperitetu Kragujevca i cele Srbije", "uve?anju proizvodnje u kragujeva?koj fabrici za ?ak 15 puta" itd. ?lanovima Sindikalne konfederacije "Anarhosindikalisti?ka inicijativa" tada su umesto odgovora na pitanje "da li ?e se i plate radnika zaposlenih u FIAT-ovoj fabrici tako?e uve?ati 15 puta, odnosno proporcionalno uve?anju proizvodnje" upu?ene pretnje od ?oveka koji se predstavljao kao inspektor Bezbednosno ? informativne agencije.

Od 2008. godine pa do danas videli smo i kako radnici kragujeva?ke fabrike za preradu ko?e "Partizan" umiru od gladi, i kako se po?tuje pravo na "neprikosnovenost privatne svojine", kada su prebijeni, poliveni suzavcem i fizi?ki izba?eni iz svoje fabrike radnici konfekcije "22. Decembar" od strane parapolicijskih formacija pla?enih od strane gazde, a tolerisanih od strane dr?ave, i kako se hapse i bez su?enja dr?e u ?estomese?nom pritvoru ?lanovi Sindikalne konfederacije "Anarhosindikalisti?ka inicijativa" pod isfabrikovanim optu?bama za me?unarodni terorizam, i kako se zemlji?te u kragujeva?kom Velikom parku vredno 14.000.000 evra prodaje porodici Novaka ?okovi?a za 36.000 evra, pa i to za?to centrima mo?i 2008. godine nije odgovaralo pitanje koje smo tada postavljali.

Nakon svega toga, ne preostaje nam ni?ta drugo nego da konstatujemo da je jedini izlaz iz krize u kojoj se nalazi radni?tvo Kragujevca i Srbije radikalni raskid sa postoje?im socio ? ekonomskim sistemom i uspostavljanje jednog novog, pravednijeg i humanijeg dru?tvenog ure?enja. Na?e budu?e aktivnosti u Kragujevcu bi?e usmerene u pravcu oslobo?enja radni?ke klase od sindikalnih birokrata, FIAT-a i dr?ave!

U Kragujevcu, 15. maja 2010. godine.

Sekretarijat kragujeva?ke lokalne grupe Sindikalne konfederacije "Anarhosindikalisti?ka inicijativa"

Kontakt:
Telefon: 065-607-40-18
E-mail: kragujevac@inicijativa.org

[Lista ?lanaka]