CNT - 100 godina anarhosindikalizma (1910-2010)
[Lista ?lanaka]01/11/2010 [19:42]
Od: Ratibor Trivunac
Preuzev?i internacionalisti?ko geslo koje ka?e da ?e ?emancipacija radnika biti djelo radnika samih ili se ne?e uop?e dogoditi?, CNT je postao nosilac narodnog otpora koji je ? poput rijeke ponornice koja se kroz cijelu povijest suprotstavlja mo?i i koja u odre?enim trenucima uspjeva pobjedonosno izbiti na povr?inu ? bio ishodi?te jedinstvenih povijesnih procesa koji su ?ovje?anstvo vodili putem slobode, pravde, jednakosti, dostojanstva i napretka.
Jednostavan zaklju?ak da je potrebno osnovati radni?ku organizaciju koja bi bila neovisna od politi?ke, religijske i ekonomske mo?i, kao preduvjet za pobolj?anje kvalitete ?ivota radnika do trenutka kada ?e eksploatacija kona?no biti ukinuta, je ono ?to je ?inilo temelj za anarhosindikalisti?ke aktivnosti CNT-a. CNT je za nekoliko godina ujedinio ve?inu radni?kog pokreta, ostvaruju?i pritom zna?ajne dru?tvene i ekonomske pobjede koje su neporocjenjiva ostav?tina za dru?tvo. Osmosatni radni dan, 36-satni radni tjedan, iskorjenjivanje rada djece, jedankost ?ena i uklju?ivanje u svakodnevni ?ivot onih vrijednosti koje su i danas aktualne, npr. solidarnosti, federalizma, ekologije, feminizma, slobodne ljubavi, antimilitarizma i ateizma... To je dio ostav?tine koja je svoj vrhunac postigla tijekom socijalne revolucije 1936. godine, kada je utopija ? slobodarski komunizam ? postala na?in ?ivot u svim oslobo?enim podru?jima.
Reakcija me?unarodnog kapitalizma dopustila je Francovoj fa?isti?koj vojsci da ovaj revolucionarni san pretvori u no?nu moru za stotine tisu?a ljudi koji su proganjani, ubijani i koje je ?progutao mrak? nakon pobjede fa?ista 1939. godine. Niti jedan od zlo?inaca ? a svi od njih su poznati, neki su ?ak i aktivni politi?ari ? iz ovog re?ima terora, jednog od najkriminalnijih re?ima u povijesti, nisu nikada bili ?ak ni javno osu?eni. Razlog tome je besramni sporazum koji je nacionalna demokratska ljevica (PSOE, PCE, UGT i CCOO) sklopila sa frankizmom i koji je zape?a?en njihovom predajom pred kapitalom, tako?er znanom kao ??panjolska tranzicija? (1977).
Napredak radni?kog pokreta, ponovo samoorganizarnog u CNT-u, vi?en u istaknutim borbama kao ?to je ?trajk na benzinskih pumpama u 1978, izazvao je reakciju kapitalizma, ovaj put podr?anu od strane demokratske dr?ave i njezinih organa (vlade, stranaka, sudaca, sindikalne birokracije...). Uspjeh CNT-a kao sindikata ugu?ila je policija (slu?aj Scala iz 1978 godine), ?to je, zajedno sa kampanjama pre?u?ivanja i bla?enja u medijima, imalo katastrofalne posljedice za radni?ki pokret u zemlji.
Ovo slabljenje anarhosindikalisti?ke prisutnosti u radni?kom pokretu dovelo je do gubitka prava izborenih u te?koj i dugoj sindikalnoj borbi ? oduzeta su deregulacijom i oprivremenjivanjem rada, a te promjene nametnula je upravo najgora vrsta korupcije: korumpirana sindikalna birokracija. To je tiha, slu?bena korupcija koja izokre?e zna?enje sindikalizma u o?ima radnika, a koja se temeljito provodi u slu?benim sindikatima ? CCOO-u i UGT-u, ?iji sindikalni ?yuppieji? primaju milijune od vlade i kompanija koje financiraju njihovu izdaju, pla?aju kako bi se prihvatile mjere koje brane kapital i sve pogodnosti koje je za sebe ostvario (planovi za prilagodbu radne snage, promjene zakona o radu, pravo da se otpusti zaposlenika u bilo kojem trenutku...)
Unato? svemu tome, tisu?e radnika i danas nastavlja sudjelovati u ovoj istinskoj radni?koj organizaciji koju nazivamo CNT-om, organizaciji koju odr?avamo isklju?ivo vlastitim sredstvima, ?ine?i ju tako jedinim ?ivu?im primjerom klasnog sindikalizma, sposobnog da se suprotstavi ugnjetavanju i dru?tvenoj kontroli, ekolo?kom uni?tavanju planeta i svim ostalim inherentnim obilje?jima kapitalizma.
2010. godina za nas ima posebno zna?enje: ona ozna?ava stolje?e postojanja CNT-a. To je stota godi?njica naroda i neprocjenjive borbe tisu?a onih koji su tijekom posljednjeg stolje?a bili opremljeni uzornim oru?em, oru?em kojim se mo?e koristiti radni?ka klasa u cijelom svijetu, sa svojom vlastitom kulturom i mogu?nostima za samoorganiziranje, ?irenje radikalne narodne borbe i ostvarivanje revolucionarnih postignu?a, sve kako bi se izgradilo antiautoritarno i solidarno dru?tvo.
Ti ideali sa?injavaju plemeniti cilj za koji se mo?e? po?eti boriti ovdje i sada.
www.cnt.es
[Izvor]
[Lista ?lanaka]
