Mira Bogdanovi? na ?tandu CLS-a na Sajmu knjiga
[
Lista ?lanaka]
30/10/2014 [06:33]
Od:
Ratibor Trivunac
Obave?tavamo vas da ?e Mira Bogdanovi?, autorka knjige
Konstante konvertitstva
, objavljene u na?oj ediciji
Demarkacije
krajem pro?le godine, gostovati na ?tandu Centra za liberterske studije (CLS) na ovogodi?njem Sajmu knjiga. 59. Me?unarodni beogradski sajam knjiga se odr?ava od 26. oktobra do 2. novembra, a Mira Bogdanovi? ?e se sa zainteresovanima susretati na ?tandu CLS-a u subotu, 1. novembra, od 16 ?asova.
Mira Bogdanovi? na ?tandu CLS-a na Sajmu knjiga
Obave?tavamo vas da ?e Mira Bogdanovi?, autorka knjige
Konstante konvertitstva
, objavljene u na?oj ediciji
Demarkacije
krajem pro?le godine, gostovati na ?tandu Centra za liberterske studije (CLS) na ovogodi?njem Sajmu knjiga. 59. Me?unarodni beogradski sajam knjiga se odr?ava od 26. oktobra do 2. novembra, a Mira Bogdanovi? ?e se sa zainteresovanima susretati na ?tandu CLS-a u subotu, 1. novembra, od 16 ?asova. ?tand CLS-a se nalazi na galeriji hale 1 Beogradskog sajma, i na njemu je, pored mnogobrojnih starijih publikacija, mogu?e prona?i i na?a nova izdanja, uklju?uju?i i
Konstante konvertitstva
? knjigu koja je izazvala burne reakcije i polemike u zaparlo?enoj stru?noj javnosti. Tekstovi sakupljeni u ovoj knjizi, ?ije je objavljivanje na na?im prostorima onemogu?avano i ote?avano od strane ,,relevantnih instanci? tokom du?eg perioda, nude autenti?ne kriti?ke zaklju?ke o liberalizmu i levici, do kojih se do?lo doslednim metodolo?kim postupkom analize politike disidenstva u Jugoslaviji, sa studijom slu?aja Milovan ?ilas. U nastavku donosimo deo predgovora autorke ovom izdanju Centra za liberterske studije:
Kako je do?lo do mojih problema s objavljivanjem?
Nakon smjene re?ima, na papiru su osvojene dugo ?eljene slobode. Ali ovdje prvi dojam vara. Vi?e nema komiteta koji paze na misaonu higijenu i narodno mentalno zdravlje, ali situacija skoro da nije puno bolja. Svaki re?im ima svoje tabue, pa ih je gajio i na? stari re?im. Neki od njih su bili i ostali krajnje po?eljni. Ovdje mislim na zabranu raspirivanja nacionalisti?kih i sli?nih strasti, koju je odr?avala samo jedna
formalno
prepoznativa instanca. Rezultat je bio ili kazneno proganjanje prekr?itelja, ili manje-vi?e uspje?ne vje?be u autocenzuri. ?ini mi se da je re?im nove bur?oaske demokracije doveo ne samo do umno?avanja
neformalnih
cenzorskih instanci, ve? da je i autocenzura i dalje na dnevnom redu. Za ?alosnu je utjehu okolnost da se stara jedinstvena dr?ava raspala, pa se mo?e na?i sloboda izri?aja na drugom kraju sokaka. Ali je porasla i uzajamna otu?enost i neinformiranost, tako da su proizvodi iz drugih sredina od malo interesa u novonastalom inozemstvu. To je svakako jedan faktor dugog trajanja koji nije lako promijeniti.
Predve?erje raspada staroga re?ima vodilo je i ?irenju ve? postoje?ih, bilo naslije?enih i pritajenih, bilo novonastalih naprslina u neko? naizgled homogenom dru?tvenom tijelu. Sve se okon?alo u eksplozivnom stvaranju, uz ve? postoje?e nacionalne, novih skupnih politi?kih identiteta. U najgrubljim crtama: komunisti?ki blok (uvjereni, biv?i, suputni?ki, konformisti?ki ?lanovi) raspada se na jednoj strani u nacionaliste, na drugoj (tako?er uglavnom nacionalno osjen?ene) liberale. Stari ideolozi s praksom su na novome zadatku. S tim ide nu?no ruku pod ruku i (re)konstrukcija njihove stvarne ili imaginarne (pra)historije. Brisanje povijesti potezom pera ? potpisom na osniva?kim aktima novih stranaka ? potpuno odustajanje od problematiziranja i kriti?kog preispitivanja socijalne ukorijenjenosti tzv. realnog socijalizma, masovno konvertitstvo vode?e intelektualne kaste, stvorilo je posve novi javni prostor. U njemu je svoje mjesto neizbje?no na?la i vjera kao ?tambilj na nacionalno-dr?avnoj samobitnosti. U novonastalom javnom prostoru nije lako opstati. Konformizam, nacionalni i politi?ki, obavezuje i ve?e ruke. Svi se sa svima sla?u, a ako ne, slijedi izop?enje.
[
Lista ?lanaka]
