Berlin - Poznati sociolog Zigmunt Bauman, koji je 1968. godine, posle otpuštanja sa Univerziteta u Varšavi, radio na nekoliko univerziteta u Izraelu i Engleskoj, prijatelj nekadašnjih jugoslovenskih "praksisovaca", dao je opsežan intervju nemačkom nedeljniku Cajt, u kojem govori o "beskorisnim masama", revoltu u Francuskoj i svojoj najnovijoj knjizi "Prezreni život".

Kao čovek koji je zbog jevrejskog porekla i disidenstva morao da promeni više zemalja, 80-godišnji Bauman je, na pitanje novinara da li ima bolje ili gore države od zavičaja, odgovorio: "U mom dugom životu sam promenio različite društvene sisteme. Mogu samo da kažem da na Zemlji još ne postoji dobro društvo". Bauman smatra da je "dobro društvo" ono koje sebe ne smatra "dovoljno dobrim", koje neprestano bdi nad nepravdom, nesrećom i patnjom, odnosno koje brine da li njegovi najslabiji članovi imaju "podnošljiv život".

U osvrtu na najnovije događaje u Francuskoj, Bauman kaže da su "rane" ljudi koji žive na rubu društva te zemlje posute "solju", te da je zato došlo do bunta.

"Događaji u Francuskoj pokazuju da između tolerancije i solidarnosti postoji elementarna razlika. Tolerancija dopušta drugome da bude to što jeste. Solidarnost, pak, zahteva da se naročitim potrebama različitih ljudi posveti odgovarajuća pažnja", smatra Bauman.

Izbeglice, lica bez državljanstva, ljudi bez korena, nezaposleni... svi oni imaju zajednički imenitelj - "svet bede", isključen od demokratskih pravila i društvenog poretka kojem pečat daje "konzumiranje", odnosno potrošnja.

Oni su samo "slučaj zbrinjavanja". Prema tome, od njih se ne može očekivati da poštuju pravila zajedničkog života, kaže Bauman.
"Pod takvim okolnostima, sloboda se pokušava ponovo zameniti sigurnošću, ali taj eksperiment smo jednom već doživeli", rekao je Bauman.

Strah od stranaca daje krila profitu

Po njegovom mišljenju, socijalna država se promenila u "državu sigurnosti", pri čemu se mere sigurnosti uglavnom iscprljuju u borbi protiv napada kriminalaca i terorista, te u zaštiti ličnog zdravlja i robe za masovnu potrošnju. Ta vrsta zaštite uslovljava strah od stranaca, a to daje krila profitu.