Tikiwiki

Re: Anarhisti sa na?ih prostora u ?paniji

zadnja poruka:
29/06/2006 [23:36]
Od: rata

COCIANCICH - CANZIANI PIETRO

Ro?en je u Umagu 7. o?ujka 1884. Otac mu je bio Antonio, a majka Maria Vocek. Bio je tesar, anarhista.

Za vrijeme prvog svjetskog rata slu?io je vojsku u austrougarskoj mornarici. U rujnu 1925. fa?isti?ka policija pretresla je njegov stan i optu?ila ga zbog dr?anja jednog upalja?a za granate. Bio je nezaposlen, nije mu uspjelo da se zaposli u Genovi ili Onegliai.

Do?ao je u Rijeku, gdje je imao novih problema s policijom. Vrativ?i se u Trst, zaposlio se kao radnik u firmi "Schulz". 1929. godine otpu?ten je zbog pomanjkanja posla. U travnju 1930, jo? uvijek nezaposlen, odlu?io je tajno emigrirati u Francusku, po?to nije mogao dobiti paso?. Prebaciv?i se vlakom u Novaru, pre?ao je talijansko-francusku granicu i stigao u Marseille, gdje se odmah zaposlio. 14. sije?nja 1932. bio je uhap?en zbog podmetanja i eksplozije bombe na ulazu u "Talijanski dom" u Aubogneu, sjedi?tu lokalne fa?isti?ke organizacije. P. Cociancich sam je pripremio bombu i podmetnuo je, u demonstrativne svrhe, nakon ?to se uvjerio da u zgradi nema nikoga. 27. sije?nja 1933. vrhovni sud Aix-en-Provence osudio ga je na pet godina robije i pet godina zabrane boravka u Francuskoj. Ovaj proces zabrinuo je fa?isti?ku vladu, svjesnu da bi se on mogao preokrenuti u proces protiv re?ima. Talijanski generalni konzul u Marseilleu imao je precizne vladine upute da to sprije?i, te je zbog toga nastojao ?initi pritisak na javnog tu?ioca, kako bi se proces odr?ao iza zatvorenih vrata. To, me?utim, nije bilo mogu?e. Francuska ?tampa ne samo da je pisala o eksploziji bombe na ulazu u "Talijanski dom", nego je, iako osu?uju?i gest P. Cociancicha, podvukla senzacionalni karakter epizode, kao akt protesta opozicije fa?isti?kom re?imu. 26. sije?nja 1933. ata?e za ?tampu spomenutog konzulata, koji je prisustvovao procesu protiv talijanskih antifa?ista Cociancicha i Fornasaria, saop?ava Ministarstvu unutra?njih poslova da je eksplozija bombe akt protesta protiv diktatorskih i kriminalnih metoda fa?isti?ke vlade i da su optu?eni i svjedoci obrane tvrdili na procesu da se nije radilo o kriminalu, nego o upozorenju.

Nakon izgona iz Francuske stupio je u internacionalne brigade ?panjolske. Dva dana nakon otpusta iz zatvora pre?ao je francusko-?panjolsku granicu kod Perpignana i oti?ao u Barcelonu, tvr?avu ?panjolskih anarhista. Odmah je bio uklju?en u anarhisti?ku kolonu "Tyerra y Libertad", kao pripadnik stra?arske slu?be na brodu "Francisco". Iz ?panjolske je oti?ao u velja?i 1939. i smesta je interniran od Francuza. Uspio je pomo?u nekolicine drugova pobije?i iz koncentracionog logora i sti?i u Bruxelles, izbjegav?i na taj na?in izru?enje talijanskoj policiji.

23. sije?nja 1940. osu?en je od tribunala u Bruxellesu - zbog falcificiranja paso?a i ilegalnog boravka u Belgiji. Poslije njema?ke invazije na Belgiju oslobo?en je iz zatvora i pod stra?om i s nalogom izgona otpremljen u Trst. 20. svibnja 1941. osu?en je na tri godine konfinacije, 25. istog mjeseca odveden je u Ventotene, a 1942. je preba?en u zatvor u Castelfranco (Emilia). Umro je u zatvoru za vrijeme jednog avionskog bombardiranja 1944. godine.

B.F. - O.P.

[Istorija pokreta i ideje]